Irreverent Impiety

Repozitorij stvari o kojima ne žele da razmišljate.

Archive for the ‘Ireligijski linkovi’ Category

Utjeha i pomoć u ormaru

leave a comment »

Iako tako započinje, ovo nije još jedan post o LGBT pravima.

Posljednjih godina često se spominje pojam “coming out”, obično u kontekstu “javnog” izjašnjavanja neke osobe o svojoj homoseksualnoj orijentaciji. Naziv dolazi od “coming out of the closet” (engl. za “izaći iz ormara”), gdje je ormar metafora za skrivanje osobe zbog onoga što ona je.

Problemi koji tu mogu nastupati drastično ovise o društvu i okolini, a kreću se od nezainteresiranosti okoline i sitnica poput dobronamjernih zadirkivanja ili zapitkivanja u tolerantnim društvima, preko manjeg, većeg ili čak potpunog odbacivanja od strane “prijatelja” i/ili rodbine u tzv. “tradicionalnim” društvima, do državnih kazni višegodišnjim zatvorima ili čak smrću u religijski preopterećenim društvima (Uganda, Iran, Nigerija,…).

No, što se događa kad “coming out” zatreba svećeniku (imamu, rabinu,… ovdje ću ih sve zvati “svećenicima”), i to ne po pitanju seksualne orijentacije, nego po pitanju onoga što bi svećenicima trebalo biti definiciona odrednica: po pitanju vjere?

Ili, kraće, što sa svećenicima koji “prestanu vjerovati”?

Riječima Richarda Dawkinsa (skraćeno prepričano):

Kad se farmer zasiti života na polju i poželi promijeniti profesiju, on nailazi na probleme. Potrebno je vrijeme, trud, doškolovanje, novac,… no, uz malo volje, on to može izvesti.

No, za svećenika, to znači puno više. Naravno da je potrebno sve nabrojano da bi se “promijenio posao”, ali prestanak rada kao svećenika, uz gubitak posla znači i gubitak obitelji (“djece”), a nerijetko i odbacivanje od cjelokupne sredine.

Stvarno, svećenik je nekakva centralna figura svoje zajednice. Zajednice koja je odgajana u duhu “ako nisi s nama, protiv nas si” (ili, u blažoj varijanti, “za nas ne postojiš”). Ne tvrdim da tako “razmišlja” svaki član svake takve zajednice, no to je “razmišljanje” koje se obično nameće kao službeno, od strane religijskih vođa (u mnogim državama je izraz “religijske vlasti”, na žalost, prikladniji). Za primjer kakvo je stanje u Hrvatskoj, baciti oko na članak Dvadeset godina ispiranja mozga, s posebnim naglaskom na to koju djecu vršnjaci u školama najviše diskriminiraju (hint: onu koja nisu “s njima” — na vjeronauku).

Svećenici su samo ljudi, kako se to često voli primijetiti kad treba braniti pedofilske, šovinističke, kradljive i slične jedinke među njima. Ljudi, naravno, mogu promijeniti stav, pogotovo kad su u prilici vidjeti ogromni raskorak između propovijedanja i prakse svojih religijskih organizacija.

I tako, svećenik “samo čovjek”, izgubi vjeru… što dalje?

Za takve, koji progledaju i postanu iskreni prema sebi, postoji The Clergy Project — on-line zajednica koja okuplja bivše i sadašnje svećenike koji su izgubili vjeru.

Prvi (a nekima možda i zadnji) korak u prihvaćanju sebe i svog novog “stanja” je spoznaja da osoba nije sama. Već sam popis priča iz medija daje jasan znak da takav svećenik nije jedini. Site omogućuje anonimne razgovore s ljudima u istoj ili sličnoj situaciji, utjehu, savjete,… no potrebna je punokrvna prijava, što daje dodatnu sigurnost da u zajednicu ne ulijeće baš bilo tko. Kako nisam bivši svećenik, ne mogu se prijaviti, pa ne znam detaljnije kako to izgleda unutra. No, izvana izgleda obećavajuće, a zanimljiv opis možete pročitati i ovdje.

Nekome će se možda činiti da problem nije naročito težak. Ako to mislite, izvrsno! To znači da živite u barem donekle tolerantnoj sredini. No, kako mi je nedavno rekao jedan ateist koji živi u Iranu: “kad bi moja okolina saznala da nisam musliman, odmah bi se našao neki idiot koji bi me ubio zato da ode u raj”. Nije teško zaključiti što bi se desilo “ateističkom imamu”. Da su svi muslimani tako nasilni, nisu, no neke islamističke države i pokreti propovijedaju smrtnu kaznu za svoje (bivše) konvertite (više na Wikipediji, posebno u poglavlju Apostasy in the recent past).

Kršćanske zajednice percipiramo kao ne toliko nasilne, no obično je riječ o barem donekle jačoj vladavini prava sekularne države kojoj obično nije milo da se ljude samo tako ubija. Ipak, odbacivanje od zajednice (pa i najbližih osoba) vrlo je realno u religiji kojoj je ateizam veći grijeh od pedofilije i umorstva.

Dakle, svim silnim svećenicima koji redovito prate ovaj blog ili su samo nabasali na ovaj članak: niste sami. 😀 Ako napuštanje službe za vas i nije “zdrava” opcija, barem imate zaklon, toplu (neosuđivačku) riječ i utjehu. Rado bih čuo vaše priče (možete i mailom, pa ih objavimo bez ikakve naznake identiteta). U svakom slučaju, želim vam sreću!

Za kraj (s gore citiranog sitea):

Tom was a Roman Catholic priest in Mississippi who left the ministry for the same reason he entered: he wanted to help people, and the church was not helping. (Especially regarding Civil Rights.)

Oglasi

Written by Charon l'Cypher

1. 11. 2011. at 19:07

Prvi grijeh

with one comment

Za rubriku “Glas naroda” javio nam se Gordon Freeman, autor bloga “Car je gol – Ateizam”.
Osim što se u svome blogu kritički osvrće na aktualna zbivanja u odnosima društva i Crkve/religije (kao što to i mi činimo), jedan prilično veliki dio odnosi se na analizu biblijskih tekstova (“Kritika religije”) u kojima logički ukazuje na njihove nedosljednosti, netočnosti ili kontradiktornosti.
Na tome je tragu i tekst koji slijedi:

Svi mi znamo da je grijeh došao na Zemlju i cijeli svemir tako što Eva i Adam nisu slijedili božje upute i poslušali su Sotonu, koji je navodno bio zamaskiran u zmiju. Ukratko, Sotona je ponudio Evu jabukom koju je ona dala Adamu te su tako prekršili božju zapovjed da ne jedu sa Stabla Spoznaje. Za mnoge je ovo kristalno jasno i ne zahtjeva dodatno objašnjenje. Ali, ovo ima logike samo ako smo cijepljeni protiv logičnog razmišljanja. Odmah možemo pretpostaviti da je Sotona sagriješio prije Eve i Adama samim tim što je imao zlu misao. Jer Isus je rekao:

„Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome učinio preljub u srcu.“
Matej 5:28

Ovo upućuje da je dovoljno samo pomisliti na ženu i već bi smo počinili preljubu. Ovo dakle možemo primijeniti i na Sotonin slučaj. Pokušajmo interpretirati kako bi to Isus rekao:

„Tko god samo pokuša drugoga navesti na grijeh, već je sagriješio u srcu.“

Imajući ovo na umu, možemo smatrati da je Sotona sagriješio prije Eve i Adama. O Sotoni vrlo malo saznajemo iz Starog Zavjeta i njegovoj ulozi tako da ne možemo reći kada se dogodio pad Sotone. Ali, ako čak i zanemarimo ovaj slučaj i pređemo preko Isusovih riječi koje upućuju na to da je Sotona po svemu sudeći morao biti uzrok grijeha možemo se osvrnuti na Lilit.

Lilit je osoba koja se u bibliji ne spominje izričito. U hrvatskom prijevodu biblije spominje se jednom (Izaija 34:14), dok se u nekim engleskim prijevodima niti ne pojavljuje. Ali Lilit je bila veoma aktivna u hebrejskoj kulturi. Po hebrejskoj predaji, ona je zajedno s Adamom stvorena od praha zemaljskog te je zapravo jednaka s Adamom (po pravima). Hebrejski midraši objašnjavaju da Lilit nije željela prihvatiti podređen položaj tokom seksa (Adam gore, Lilit dolje) te se na kraju pobunila protiv Adama i boga. Sada bih zanemario raspravu o tome zašto je bog stao na Adamovu stranu umjesto njenu, nego bih se usmjerio na njenu pobunu koja bi po svemu sudeći trebala biti grijeh protiv boga. Lilit se nakon svega pretvorila u demonicu koja je vrebala mušku djecu u želji da ih ubije. Dakle njena pobuna je bila očiti grijeh, toliko strašan da ju je pretvorio u zlu demonicu. Njen grijeh je bio daleko veći nego što je bio Evin jer Lilit je smisleno išla protiv boga, dok Eva nije zaista znala da je ono što radi protiv boga.
Ali, još uvijek nismo došli do Eve.
Kada je Lilit napustila boga i Adama (ona nekim slučajem nije postala smrtna u svom grijehu poput Eve i Adama), Adam je sebi tražio društvo, i to ne na bilo kakav način. Midraši nam pojašnjavaju da je Adam pokušao, spavati sa svakom životinjom kada ih je imenovao. Biblija nas ne izvještava o Adamovim seksualnim namjerama, ali nam govori:

„Nije dobro da čovjek bude sam: načinit ću mu pomoć kao što je on.”
Postanak 2:18

„…No čovjeku se ne nađe pomoć kao što je on.“
Postanak 2:20

Nakon toga bog pušta tvrd san na Adama i stvara Evu od njegovog rebra. Ovaj put bog je odlučio da žena treba biti podređena svom mužu i da se nema pravo buniti. Što je sigurno, sigurno je.

Priču o Evi neću opisivati jer je dobro poznata.

Čak i ako bi smo zanemarili da je Sotona sagriješio, a on je imao nebrojeno mnogo prilike sagriješiti:
pobuna protiv boga, želja da okrene Evu i Adama protiv boga, želju da uništi božju kreaciju (Evu, Adama, svijet), teško bi smo objasnili kako ono što je Lilit učinila nije grijeh. Ali ako i to zanemarimo, dolazimo do Adama koji je pokušao (a možda i uspio) spavati sa svim životinjama, ali mu se to nije svidjelo. U Starom Zavjetu seksualno općenje sa životinjom je smrtni grijeh, (Levitski Zakonik 20:15-16), ali Hebrejski pismoznanci su nam pojasnili da je Adam činio upravo to.
Zašto je sva krivnja dopala Evu, nije mi poznato, ali vidimo da su u oba slučaja (Lilit i Eva) žene krive za sve.

Ne sumnjam da bi kršćani pronašli nekakvo jadno objašnjenje za ovo što sam pokušao obrazložiti, ali volio bih kada bi netko pokušao uložiti trud u razmišljanje o ovim biblijskim bajkama. Nije da to očekujem od kršćana, jer oni samo slijepo vjeruju. Ipak, u svemu tome ima nešto dobro: grijeh ne postoji!

Zahvaljujemo Gordonu Freemanu na prilogu!

Written by Ajgor

30. 6. 2010. at 11:11

Irreverent Impiety is great!

leave a comment »

Od čitatelja Gordona Freemana došla nam je obavijest da je Irreverent Impiety dodan u direktorij ateističkih stranica na siteu Atheism is great!.

Sama vijest možda i nije “vijest” u smislu velike novosti, no želio sam ukazati na zanimljiv repozitorij linkova koje tamo možete pronaći, kao i na stranicu samog autora na kojoj se nalaze zanimljivi autorski tekstovi.

Hvala Gordonu Freemanu,

C.

Written by Charon l'Cypher

9. 12. 2009. at 2:42

On-line izlaz iz RKC

10 komentara

Za sada, na žalost, samo za Irce. No, kako Alice reče na kraju Resident Evila 2: “But it’s a start!”

Na stranicama Count Me Out Irci imaju priliku odreći se krštenja i time jasno dati do znanja da (više) nisu dio Katoličke crkve. Stvar je detaljno razrađena, s odgovorima na relevantna pitanja i upozorenjima o posljedicama.

Kako stvar funkcionira u praksi možete pročitati ovdje.

Provjerih i, na žalost, stvar tangira samo Irce (nudi se “okrug”, ali ne i “država”). Ipak, “it’s a start”… nadam se da će se proširiti i po drugim državama.

Written by Charon l'Cypher

12. 7. 2009. at 20:21

outcampaign.org na hrvatskom

leave a comment »

Od danas, početna stranica OUT kampanje – outcampaign.org je dostupna i na hrvatskom jeziku.

Written by kakamars

20. 5. 2009. at 19:28

Roditeljstvo bez religije

3 komentara

Evo jedna zastrašujuća ideja: da roditelji odgajaju svoje djete, bave se njime, uče ga, posvećuju mu ljubav i vrijeme… umjesto da ga odvedu u kuću “velikog tatice na nebu” da mu tamo ispiru mozak! Ako još niste prestravljeni pobjegli, možda je ovo tekst baš za Vas (ili jednostavno nemate djece).

Odmah da se razumijemo: ne tvrdim da su svi religijski orjentirani roditelji loši, no sumnje u kvalitetu roditeljstva su poprilično razumne ako je roditeljima važnija indoktrinacija djeteta nekakvim pričicama samozvanog autoriteta za “istinu” nego da ga uče ljudskim vrijednostima oslobođenima religije (ne nužno i roditeljskih vjerovanja!).

Znamo kako je Amerika, ta “zemlja slobodnih”, duboko religijski indoktrinirana. Nedjeljne mise su normalna stvar, a oni koji tamo ne idu – pogotovo u malim sredinama – baš i nisu “normalni”. Nije da je kod nas bolje, ali današnja priča dolazi s onu stranu bare.

News & observer javlja o roditeljima koji se nedjeljama sastaju i, umjesto da sebe i djecu podvrgavaju glancanju mozga, provode vrijeme baveći se svojom djecom. Kako sami kažu, žele odgajati “brižnu, odgovornu i etičnu djecu”.

Religijski gledano, ateisti su navodno najbrže rastuća populacija u Americi (udio im se u zadnjih dvadeset godina udvostručio na sadašnjih 16% ukupne populacije). Tako je u zadnjih nekoliko godina nastalo nekoliko grupa koje se sastaju s opisanim motivom. No, tamo se okupljaju i razni “neateisti”, kako se sami zovu “slobodni umovi”, “humanisti”, “spiritualne, ali ne i religijske osobe” itd. A nađe se čak i vjernika, koji jednostavno svoju djecu žele učiti slobodnom razmišljanju, ne opterećujući ih religijskim teretima.

Koga zanima više, cijeli članak na engleskom jeziku može pročitati ovdje.

I zapamtite: niti vjera u boga (bilo kojeg), kao niti izostanak iste, nisu garancija niti zla niti dobrote! Djecu prvenstveno odgajaju roditelji, čak i kad se njima ne bave. Ili čak pogotovo tada…

Written by Charon l'Cypher

18. 5. 2009. at 22:04

Ne pucajte u sodomiste!

with one comment

Viktor Ivančić, legendarni bivši urednik ugaslog Ferala, odlučio je javno odogovoriti na nedavnu izjavu Biskupske konferencije. Prenosimo samo mali dio onoga što je napisano, toliko da Vas zaintrigiramo, ako se slučajno niste već susreli s ovim izvrsnim autorom:

Čitajući vašu izjavu, poštovana gospodo – razmišljajući kako se takve kritike kapitalističkih medija, korporativnog novinarstva i “tržišnog fundamentalizma” ne bi posramili ni pripadnici radikalnog krila socijalističke internacionale – prisjetio sam se jednog skromnog člana vaše Crkve. Zvao se don Luka Vincetić, bio je župnik u Trnavi kraj Đakova i dugogodišnji suradnik lista u kojem sam nekoć radio.

U svojim tekstovima don Luka Vincetić rukovodio se potrebom za “cjelovitim, točnim i istinitim informiranjem”, nije služio ni kapitalu ni politici, ali – za vraga – ni vodstvu Katoličke crkve. Zbog toga su mu hrvatski biskupi, uključujući i poneke članove Komisije “Iustitia et pax”, temeljito pili krv na slamku, izlagali ga prijetnjama, ucjenama i silovitom javnom blaćenju. U nekoliko je navrata zbog takvih pritisaka don Luka Vincetić prestajao surađivati s novinama, da bi onda – vođen, između ostaloga, svojim iskonskim kršćanskim poslanjem – uvijek iznova prekidao šutnju i ispisivao blistave kritičke komentare. Mržnja čelnika vaše institucije prema tom časnom župniku bila je tako snažna da mu je biskup Marijan Srakić, današnji poglavar Katoličke crkve u Hrvatskoj, i nad otvorenim grobom uputio prijekor, kao gestu obredne podlosti, kazavši da ga je “bilo u raznim izvancrkvenim krugovima, a najmanje u njegovoj župi”.

Prisjećam se i teologinje Anne-Marie Gruenfelder, vrhunske intelektualke, koja je također redovito pisala za spomenuti list, ne libeći se kritizirati crkveni establišment, ali je onda naprasno prestala: pritisci od strane kaptolskih glavešina – naime vas, uvažena gospodo – postali su neizdrživi, zaprijetivši joj u jednome trenutku gubitkom radnoga mjesta i izvora egzistencije. Na pamet mi pada i don Ivan Grubišić, liberalni svećenik iz Splita, koji je zbog svojih kritičkih stavova već godinama izložen bjesomučnim napadima i najprizemnijoj biskupskoj šikani, pa se svaki njegov javni istup tretira kao nedvosmisleni “publicitet zla”.

Ako ste naslutili da navodim vodu na mlin legitimiteta, uvažena gospodo, potpuno ste u pravu. Osnovni problem “Izjave” Komisije “Iustitia et pax”, gdje se iznosi katastrofična dijagnoza “stanja u medijima”, upravo je njezin pošiljalac. A budući da ja ne patim od finijih manira, niti rabim licemjernu retoriku misnog slavlja, pokušat ću vam to predočiti onom vrstom medijske slikovitosti na koju ste se pravednički ostrvili:

Kada ideološki pogon vrha Katoličke crkve progovara protiv medijskih manipulacija, to je kao kada pedofil upozorava na opasnost od seksualnih nastranosti. Iz svoje perspektive pedofil, naime, može biti potpuno u pravu – jer mu se osobno gade sadisti, voajeri, egzibicionisti ili ljubitelji spolnih odnosa sa životinjama – ali to ne mijenja činjenicu da on slini nad djevojčicama i dječacima mlađim od četrnaest godina. Štoviše, napad na ostale “devijantne skupine” može biti idealan način da zataji svoju nekontroliranu žudnju.

Cijeli članak, originalno objavljen u BH Danima, možete pročitati ovdje, što Vam svakako i preporučam.

Tko zna bi li Viktor Ivančić bio voljan surađivati s Irreverent Impietiem? 😀

Written by Charon l'Cypher

16. 3. 2009. at 19:24

%d bloggers like this: