Irreverent Impiety

Repozitorij stvari o kojima ne žele da razmišljate.

Posts Tagged ‘križevi

Marame protiv križeva

10 komentara

Tportal donosi zanimljiv tekst o predavanju koje je na Fakultetu političkih znanosti održala dr. sc. Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar. Naime, pred Europskim sudom za ljudska prava u posljednjih ponešto godina završila su dva, po meni (ali ne i po sudu), u principu ista slučaja vezana uz vjerske slobode. Prvi je pravo muslimanki da u obrazovnim institucijama nose marame – Sud je nošenje marama zabranio, a drugi pravo učenika da nemaju križeve u učionicama i tako budu izloženi vjerskoj indoktrinaciji – Sud je vješanje križeva po učionicama dozvolio. Jer to “nije isto”. Ma šta nije?

Vezano uz marame, promatrala su se tri slučaja:

1. slučaj Dahlab u Švicarskoj – učiteljici u osnovnoj školi zabranjeno je nositi maramu na nastavi, iako nije bilo pritužbi roditelja na to. U obrazloženju sudske zabrane za nošenje marame uz spominjanje da marama poništava spolnu ravnopravnost, između ostalog stoji (u mom slobodnom prijevodu i boldanju)

Sud zabrinjava kakav će utjecaj na slobodu savjesti i izbora religije kod male djece imati toliko uočljiv simbol kao što je nošenje marame. Sud ne vidi nošenje marame kao poruku tolerancije, poštivanja drugih i iznad svega, kao poruku jednakosti i nediskriminacije.

2. slučaj Dogru i Kervanci u Francuskoj – dvije učenice izbačene iz škole nakon što su odbile na tjelesnom maknuti marame s glave.

3. slučaj Sahin u Turskoj – studentici zabranjeno izlaziti na ispite i predavanja jer je odbila skinuti maramu.

U sva tri slučaja zabrana marama objašnjena je kao nužnost da se očuva javni red i sloboda vjeroispovijesti ostalih kroz zaštitu sekularizma, neutralnosti ili ravnopravnosti spolova.

U “slučaju križeva” razmatrao se proces Lautsi – majka u Italiji zahtijeva da se iz učionica maknu križevi jer želi svoju djecu odgajati u sekularnom duhu. Sud za ljudska prava prvo donosi presudu u korist majke. Počelo je s objašnjenjem talijanskog vrhovnog suda da križ na zidu u talijanskim učionicama nema religijsko značenje, nego predstavlja toleranciju, međusobno poštovanje, priznanje tuđih prava i sloboda, odbacivanje svake diskriminacije i td, da bi Europski sud za ljudska prava zaključio da je od svih značenja koje se pripisuju križu religijsko značenje dominantno i dalo majci za pravo. Taman kad se mislilo da smo konačno dobili lijep presedan, iz nekih khm neobjašnjivih razloga viša instanca suda odbacuje presudu niže instance i odlučuje da križevi mogu ostati, uz objašnjenje da je (opet moj slobodni prijevod i boldanje)

Križ na zidu pasivni simbol i nema isti utjecaj na djecu kao govor ili sudjelovanje u vjerskim aktivnostima.

Dakle, da rezimiramo: u oba slučaja imamo vjerski simbol u obrazovnoj ustanovi. Ja osobno ne vidim razliku, oba treba maknuti. No, Sudu oni nisu isti – marama je uočljiv simbol koji smeta toleranciji, a križ je pasivni simbol koji joj ne smeta. Zanimljivo. Sud se vodi istim načelima (barem formalno), a donosi suprotne presude! Tj. prvo su istovjetne – zabrana i jednog i drugog, ali onda više nisu. Živjela jednakost pred zakonom.

Freedom of Religion should also mean Freedom from Religion

Written by sylvermyst

22. 1. 2012. at 16:37

Rajska djevo, kraljice dnevne politike

2 komentara

Danas je blagdan Velike Gospe. Vjerojatno najpoznatije obilježavanje tog blagdana događa se u Sinju, u spomen na pobjedu nad Turcima 1715. (detaljnije možete vidjeti na Wikipediji; ukratko: Turci zbrisali vjerojatno zbog dizanterije, pa Sinjani to pripisali Marijinoj slici koju su donijeli iz samostana u tvrđavu).

Kako to važno duhovno slavlje izgleda danas, u sekularnoj Hrvatskoj? Otprilike ovako:

Oko 80.000 vjernika posjetilo je danas najveće južnohrvatsko marijansko svetište Čudotvorne Gospe sinjske, a središnja vjerska proslava tradicionalno je počela procesijom s Gospinom slikom ulicama Sinja, u kojoj su sudjelovali svećenici, alkari i alkarski momci, pripadnici policije i Hrvatske vojske te vjernici.

Uz zahvale Majci Božjoj u svojoj propovijedi mons. Barišić osvrnuo se i na aktualno stanje u hrvatskom društvu.

Govoreći o važnosti obitelji istaknuo je kako je ona isključivo zajednica muškarca i žene. Spomenuvši problem niskog nataliteta u Hrvatskoj osvrnuo se i na zakon kojim se, kako je rekao, egoistične želje žele pretvoriti u legalizirana prava, a s druge strane već začetom ljudskom životu uskraćuje se to pravo.

Mons. Barišić također je rekao kako i radna nedjelja donosi više štete nego koristi, a na kraju propovijedi nebesku Majku Mariju zamolio je da nas “oslobodi straha od križeva u javnim prostorima naše Domovine i društva”.

Jedan od najvećih katoličkih blagdana, dan kada se obilježava navodno Marijino uznesenje na nebo (rekli bismo godišnjica smrti), mons. Barišić iskoristio je kako bi pričao o:

  • homoseksualcima i njihovim zahtjevima da se njihovu ljubav ne diskriminira (što najvatrenije zagovaraju neke kršćanske (to je religija ljubavi) denominacije poput Katoličanstva),
  • svjetovne medicinske zakone (srednjevjekovni zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji i legalnost abortusa u RH),
  • reguliranje rada nedjeljom svjetovnim zakonima,
  • pozive na poštivanje Ustava RH (oko uklanjanja vjerskih simbola iz javnih ustanova).

Ne znam kako Vama, no meni se ovo čini kao uvreda iskrenim vjernicima (ne onima koji su u Sinj išli po pivu i/ili na provod, nego onima koji zaista vjeruju u Boga i njegov nauk). Je l’ tako teško na Marijin blagdan pričati o njoj i njenom sinu?

I da objasnim mons. Barišiću: mi se ne bojimo križa. Za nas koji ne dijelimo Vašu opsesiju nekom od kršćanskih dogmi, križ nije više od dvije letve uz koje se veže mnogo brutalnih priča i stvarnih povijesnih krvoprolića.

Meni osobno ne smeta križ, nego oni koji taj križ i svoje srednjevjekovne stavove naturaju (i) nama koji s tom religijom veze nemamo. Pustite nas na miru, pa ćete vidjeti kako brzo nestaje “strah” od križa…

P.S. Živo me zanima je li mons. Barišić zaista rekao da je “obitelj zajednica muškarca i žene” (dakle, djeca tu ne spadaju) ili je ipak riječ samo o novinarskoj omašci…

Written by Charon l'Cypher

15. 8. 2009. at 16:23

%d bloggers like this: